Dostižno i poželjno – ne nedostižno i idealno: O prirodi normiranja jezika
Ranije sam pisao da se normativne preporuke zasnivaju na nekoj vrsti vrijednosnog suda, a vrijednosni sud u principu nije naučni […]
Knjige kao mjesta zahvalnosti
Nakon teksta povodom Dana učitelja i teksta U čemu je vrijednost čitanja nastavljam seriju posvećenu Mjesecu knjige ovim tekstom o […]
Kome?: O prirodi normiranja jezika
Nakon što sam se u prethodnom tekstu o prirodi normiranja jezika osvrnuo na pitanje ko može raditi na normiranju jezika, […]
Povodom Mjeseca knjige: U čemu je vrijednost čitanja
Knjige, kao i ostali proizvodi kulture, mogu imati i duhovnu i materijalnu vrijednost. Čini se, nažalost, da je materijalna vrijednost […]
Povodom Svjetskog dana učitelja POKLANJAM KNJIGU Pragmatički aspekti romana Ponornica Skendera Kulenovića
Nakon završenog perioda koji sam nazvao Mjesec bosanske pismenosti i svečanih jezičkih dana koji su njime obuhvaćeni, nastavnici bibliotekari, studenti, […]
Ko?: O prirodi normiranja jezika
Općenito je prihvaćeno stajalište da čovjek ne mora biti obrazovan muzičar niti posebno talentiran za muziku da bi komentirao neku […]
Kako jezik smjestiti u muzej?
(Ottar Grepstad, ur., Language museums of the world: Institutions, websites, memorials, Centre for Norvegian Language and Literature, Ørsta, 2018, 134 […]
Kao prelazak preko mosta: O prirodi normiranja jezika
U dvama ranijim tekstovima posvećenim prirodi normiranja jezika (ovdje i ovdje) istaknuo sam dvije sile koje su najvažniji činioci u […]
Slavimo raznolikost, a ne razlike: 13 načina da obilježimo Evropski dan jezikâ
Otkad su izmislili kalendar, ljudi su odredili neke dane da im budu posebni. Ti su dani namijenjeni ili posebnim molitvama […]
Traženje mjere ili svođenje na svoju mjeru: O prirodi normiranja jezika
U prošlom tekstu o prirodi normiranja jezika spomenuo sam da je suštinski zadatak standardnog jezika da olakša komunikaciju među što […]