Početkom marta 2025. godine u izdanju Instituta za bosanski jezik i književnost u Tuzli objavljena je knjiga Traganje i trajanje u jeziku: Lingvazinovi intervjui, koju potpisujem kao urednik.
Na autorskoj internetskoj stranici www.halidbulic.ba (ovdje) i društvenim mrežama obavještavat ću o knjizi i mogućnostima njene kupovine. (Najnovije informacije o distribuciji nalaze se na dnu ovog posta.)
O knjizi
Knjiga Traganje i trajanje u jeziku: Lingvazinovi intervjui sadrži 10 izabranih intervjua koje sam vodio sa svjetskim lingvistima i književnim teoretičarima a koji su objavljeni u magazinu za jezik i književnost Lingvazin između 2013. i 2023. godine. Moji su sagovornici u intervjuima znanstvenici sa mnogo naučnog, nastavničkog i autorskog iskustva, ugledne osobe od kojih se mnogo može naučiti: David Crystal, Ulrich Engel, Martin Haspelmath, Peter Trudgill, Jonathan Culler, Alexandra Aikhenvald, John Considine, Anna Wierzbicka, Bernard Comrie i Marc L. Greenberg.
Riječ je o tekstovima čiji sadržaj ne zastarijeva i koji ima potencijal da bude trajno poučan i informativan.
U savremenom trenutku obilježenu brzim življenjem, krizom čitanja, čak i općeprisutnom krizom uzora i autoriteta, ova jedinstvena zbirka razgovora, podataka, iskustava, savjeta i anegdota može biti istovremeno i zabavna i prosvjetljujuća kako mlađoj tako i iskusnijoj publici.
Uz svaki intervju, osim samog teksta pitanja i odgovora, redovno je biografija sagovornika s fotografijom (u boji). Imajući u vidu usmjerenost knjige prvenstveno na publiku u Bosni i Hercegovini i susjednim zemljama, posebnu pažnju u biografiji posvetio sam knjigama i radovima sagovornika koji su prevedeni na bosanski, crnogorski, hrvatski, makedonski, slovenski ili srpski ili su na drugim jezicima objavljeni u Bosni i Hercegovini i okruženju. Poslije biografije navedeni su izvori podataka i qr-kodovi internetskih lokacija na kojima se može više saznati o sagovornicima, njihovu životu i djelu.
Tekst pitanja i odgovora prožet je mojim uredničkim komentarima, preporukama za dalje čitanje te bilješkama o ljudima, institucijama ili knjigama koje se spominju u tekstu. Te napomene ne opterećuju glavni tekst, a omogućuju bolju informiranost o širokoj lepezi lingvističkih tema i povećavaju efekte prvog čitanja pa se mogu posmatrati i kao jednostavan instant uvod u lingvistiku.
Intervjui se mogu čitati nezavisno jedni od drugih, a čak se i pojedina pitanja unutar istog intervjua mogu čitati nezavisno. Pitanja i odgovori mahom su kratke tekstualne cjeline veličinom usporedive s objavama na Instagramu ili drugim društvenim mrežama pa mogu privući i zadržati i nestrpljive čitaoce.
Recenzenti knjige su prof. dr. Najil Kurtić (Tuzla) i prof. dr. Nikolina Palašić (Rijeka).
Izvodi iz recenzija
“Već prvi uvid u imena i reference intervjuiranih osoba izaziva iskreni respekt prema autoru; prvo zbog sposobnosti da uopće stupi u kontakt sa samom svjetskom lingvističkom elitom sa nevjerovatnim scijenometrijskim skorom. David Crystal, je, naprimjer, citiran 137.346 puta, Bernard Comrie 65.245 puta, Anna Wierzbicka 59.056 puta, Peter Trudgil 49.407 puta, Martin Haspelmath 44.836 puta itd.
Pitanja koja je autor postavljao u svojim e-intervjuima pokazuju da im je prethodila izvanredna upućenost autora Bulića u područje aktuelnih lingvističkih istraživanja, kako teorijskih tako i empirijskih (terenskih) što je izazivalo implicitni respekt intervjuiranih. Sagovornici su, vidljivo posvećeni nastojanju da što potpunije odgovore na postavljena pitanja i ostavljaju utisak o iskrenom prihvatanju profesora Bulića za ravnopravnog sagovornika. U prilog ovom zaključku ide i činjenica da su neki odgovori veoma iscrpni i očigledno su zahtijevali dodatna istraživanja. Sa informacijskog stajališta ozbiljnost s kojom su intervjuirani odgovarali na pojedina pitanja, rezultirala je, u velikom broju slučajeva, skoro enciklopedijskim odrednicama, koje će, siguran sam, a i zahvaljujući iscrpnom predmetnom registru, citirati naši lingvisti pri izradi svojih naučnih radova. U velikoj mjeri to je zasluga i profesora Bulića, jer znamo da je svaki intervju, a pogotovo naučni, onoliko dobar koliko su dobra postavljena (prava) pitanja.
Upravo zbog toga, dodatnu pažnju posvećujemo analizi pitanja koja je profesor Bulić postavljao svojim sagovornicima. Svakog od njih tretira zasebno, iz perspektive njihovih istraživačkih preokupacija i teorijskih stajališta koja promiču, odnosno uvida u njihovu naučnu produkciju (knjige i radove objavljene u naučnim časopisima). To nama nelingvistima pruža uvid u široki teorijski i tematski spektar recentnog lingvističkog naučnog polja, ali i domaćim lingvistima koji nemaju mogućnost neposrednog uključivanja u komercijalizirane globalne tokove naučnih informacija. Bulić, veoma smjelo i kompetentno otvara teme kao što su: jezički purizam, kontrastivna gramatika, gramatika zavisnosti i valentnosti, univerzalna semantička polja, mogućnost postojanja univerzalnih ljudskih riječi, mogućnost prirodnog semantičkog jezika, komparativistički pristup jeziku, lingvističke zone, jezički mitovi, evidencijalnost jezika, odnos jezika i kulture, identifikacija ključnih riječi kulture, standardizacija jezika. Odgovori koje dobija nisu površni niti su simplificirani. Naprotiv, veoma su naučni, informativni i metodološki veoma instruktivni. U tom smislu izdvajam intervju s profesoricom Wierzbickom.
Vođen vlastitom istraživačkom agendom profesor Bulić svim intervjuiranim postavlja tri pitanja: 1) stava prema jezičkom purizmu (jednoj vrsti jezičke i kulturalne samoseparacije koja, vidljivo je to iz odgovora, neodrživo prkosi preovlađujućem globalističkom duhu vremena), 2) svjesnosti postojanja uzora (kontekstualiziranosti vlastitog naučnog stajališta ličnim naučnim bekgraundom i 3) poruka mladim istraživačima (u svim slučajevima sagovornici, višestruko potvrđeni naučnici i istraživači, nesebično sapoćavaju i objašnjavaju osnovne koncepte svog istraživačkog pristupa). To će biti posebna vrijednost ove knjige, koja uz nesporno afirmiranje jezičke otvorenosti, demokratičnosti i humanosti (“Jezik bi trebao biti korisno sredstvo za komunikaciju, a ne sredstvo za stigmatizaciju i omalovažavanje, a kamoli za sukobe između zajednica” /Marc L. Greenberg/), značaja očuvanja jezičkog bogatstva cjelokupne ljudske civilizacije (“Svi jezici i dijalekti dostojni su poštovanja i očuvanja” /Peter Trudgill/), afirmira generalno metodološko stajalište savremene nauke po kome naučnik mora biti spreman “da odbaci vlastita uvjerenja čim spozna da više nisu zadovoljavajuća pa da uvede nova na njihovo mjesto” (Ulrich Engel).
Kada se uzmu u obzir svi aspekti ove knjige, činjenica je da je profesor Bulić, bez obzira što je imao, naizgled, samo ulogu medijatora u svojevrsnom diskursu recentnih globalnih lingvističkih divova, ostvario originalno autorsko djelo i implicitno, izborom i formulacijom pitanja, izborom sagovornika, isticanjem određenih ideja u naslovima i slično, iskazao i vlastiti naučni stav prema, trenutno najplauzabilnijim pitanjima moderne lingvistike.” (Prof. dr. Najil Kurtić)
“Knjiga Traganje i trajanje u jeziku: Lingvazinovi intervjui zanimljiva je i poticajna; forma intervjua omogućuje čitatelju da svaki segment knjige čita neovisno o drugome, iako su svi oni ipak povezani zajedničkom nadtemom, naime interesom za jezičnu i književnu problematiku. Ova knjiga nudi jedinstvenu mogućnost čitatelju da ‘porazgovara’ s vodećim svjetskim filolozima, da ih doživi iz jedne gotovo razgovorne perspektive, odnosno da nekim ozbiljnim problemima iz područja filologije pristupi na današnjem užurbanom svijetu prihvatljiviji način: kroz konkretne i jezgrovite odgovore na usmjerena pitanja.
Knjigu toplo preporučujem svima koji se iole interesiraju za filološka pitanja, a posebice jezična, jer jezik je nešto što svakodnevno obilno upotrebljavamo, a čemu rijetko poklanjamo zasluženu pozornost. Ova će knjiga, iskreno se nadam, poslužiti barem djelomičnom ispravljanju te nepravde.” (Prof. dr. Nikolina Palašić)
***
KAKO DOĆI DO KNJIGE TRAGANJE I TRAJANJE U JEZIKU: LINGVAZINOVI INTERVJUI
Svi intervjui koji su sadržani u ovoj knjizi ranije su objavljeni u magazinu za jezik i književnost Lingvazin. Tako se do edukativne dimenzije knjige djelimično može doprijeti čitanjem intervjua u Lingvazinu. Svi brojevi Lingvazina dostupni su na internetskoj stranici Instituta za bosanski jezik i književnost u Tuzli (www.izbjik.ba) ili Institutovoj stranici na mreži Academia.edu.
Ukoliko želite da uživate u poklanjanju ili čitanju luksuznog izdanja knjige (tvrde korice, fotografije u boji, ne zaboravimo ni stari, dobri miris papira…) te punom sadržaju knjige, koji uz tekst intervjua podrazumijeva bogate uredničke zabilješke, biografije i bibliografije autora, qr-kodove koji vode do zanimljivih lingvističkih internetskih lokacija, bogate registre imena i institucija, stručnih termina te jezika, jezičkih porodica i dijalekata…, pozivam vas da kupite knjigu.
NARUČITE KNJIGU
- putem mojih profila i stranica na društvenim mrežama: Facebook (Halid Bulić), Instagram (Halid Bulić) ili
- putem e-adrese [email protected], s koje će vam odgovarati moji ljubazni sekretari
Cijena knjige do 15. aprila 2025. bit će 40 KM + troškovi dostave.
STALNI POPUST ZA SARADNIKE LINGVAZINA
Cijena knjige za saradnike Lingvazina je 35 KM + troškovi dostave.
KUPITE KNJIGU NA SARAJEVSKOM SAJMU KNJIGE
Knjigu Traganje i trajanje u jeziku: Lingvazinovi intervjui možete potražiti na Sarajevskom sajmu knjige na štandu izdavačke kuće BOOKLINE, Sarajevo.
Cijena knjige na Sajmu je 35 KM.