Objavljen je dvanaesti broj magazina za jezik i književnost Lingvazin. Pri kraju ovog teksta možete pronaći link za preuzimanje. Prije toga pročitajte informacije iz uvodnika i razmislite je li Lingvazin vrijedan čitanja.

Uvodnik prošlog broja Lingvazina počinjao je rečenicom: “Godina 2020. nikako nije počela dobro za lingvistiku u Bosni i Hercegovini.” Ovaj put možemo početi malo optimističnije. Globalna nesigurnost i isprekidanost svih veza i poslova izazvane pandemijom nastavile su se i u 2021. godini, ali sa više informacija i sa ponekim periodom skoro normalnog života. U takvim zatišjima pandemije uspjeli su se organizirati neki od odgođenih lingvističkih događaja koji su trebali biti održani 2020. godine. Tako je, naprimjer, u septembru po “hibridnom modelu” (kombinirano online i uživo) održan Treći bh. lingvistički kongres, a u oktobru Sarajevski filološki susreti 6 – u potpunosti uživo. U ovom broju možete pročitati izvještaj o održanom Kongresu kao i izvještaj o seminaru Kultura dijaloga i rod u jeziku, održanom na Ilidži u 22. i 29. maja.

U prošlom smo broju započeli jednu novu praksu: dajemo priliku autorima i voditeljima projekata da sami govore o projektima, jer oni najbolje znaju okolnosti nastanka svojih proizvoda i motive koji ih pokreću. Tu praksu nastavljamo i u ovom broju. Senahid Halilović predstavlja prvi (fonetski) tom Bosanskohercegovačkog lingvističkog atlasa, a Azra Hodžić-Kadić udruženje za promociju višejezičnosti i učenja bosanskog jezika u višejezičkom društvu Otkrij bosanski – Entdecke Bosnisch – Discover Bosnian i seriju udžbenika koja se priređuje u okviru aktivnosti udruženja.

Jedan od ciljeva Lingvazina uvijek je bio i da doprinese borbi protiv jezičkih mitova i predrasuda. Bosanskohercegovačka javnost nedavno je imala priliku svjedočiti neodgovornoj i jednostranoj, da ne kažemo skandaloznoj, izjavi kako je strukturalizam bolest i nešto što u savremenom trenutku nema nikakva smisla. Stoga s radošću objavljujemo tekst Martina Haspelmatha “Svi smo mi strukturalisti”. Osim tog rada, možete pročitati i informativan pregled osnovnih činjenica o jezičkoj kulturi i jezičkostilskoj raslojenosti, koji je priredila Mirela Omerović, te tekst Jasminke Ibrišimović “Poštapalice u političkom diskursu”.

Rubrika S povodom ovaj je put posvećena bosanskohercegovačkoj leksikografiji. Godine 2021. navršilo se 390. godina od nastanka bosansko-turskog rječnika Maqbūl-i ʻārif, čiji je autor Muhamed Hevai Uskufi, a samim tim i 390 godina bosanskohercegovačke leksikografije. Stoga u ovom broju s ponosom objavljujemo jedan dosad neobjavljeni prijepis tog rječnika. Prijepis je u Rukopisnu zbirku Orijentalnog instituta u Sarajevu uvakufio dr. Mirsad Turanović, a tekst su za objavljivanje u Lingvazinu pripremili dr. Adnan Kadrić (Orijentalni institut) i sam dr. Mirsad Turanović (Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu). Institut za bosanski jezik i književnost i Redakcija Lingvazina s ponosom i zadovoljstvom podržavaju ovo trajno dobro.

Leksikografiji je posvećen i intervju. Ovaj smo put imali čast razgovarati s profesorom Johnom Considineom s Univerziteta u Alberti (Kanada), istaknutim historičarem i teoretičarem leksikografije i autorom više knjiga i radova o leksikografskim temama.

Kao i uvijek, želimo da čitanje Lingvazina bude ugodno i korisno svima do kojih on dopre kao i da svi oni koji ga budu čitali shvate njegovu pojavu kao poziv za saradnju.

Dvanaesti broj Lingvazina možete preuzeti ovdje.

Ranije objavljene brojeve možete preuzeti ovdje.

Čitajte Lingvazin i obavijestite o njemu svoje poznanike. Pratite me i na društvenim mrežama Facebook i Instagram.