Institut za bosanski jezik i književnost u Tuzli osnovan je 2. marta 2013. godine kao naučno i stručno udruženje posvećeno realizaciji raznovrsnih naučnih i stručnih aktivnosti iz oblasti lingvistike, naročito bosnistike, te nauke o književnosti. Institut će 2. marta 2021. obilježiti osmu godišnjicu osnivanja, što se može smatrati “dobrim stažom” i tradicijom, koje bi, po mom skromnom i veoma subjektivnom mišljenju, oni koji vole bosanski jezik, trebali poštovati i isticati, a ne negirati. A u različitim medijskim oglašavanjima u vezi s lošim položajem bosanskog jezika ili bosnistike u Bosni i Hercegovini i svijetu često se ističe da na svijetu ne postoji nijedan institut za bosanski jezik ili se pompezno najavljuje da će se osnovati prvi. Time se Institutu za bosanski jezik i književnost u Tuzli nanosi višestruka šteta.
Prije svega, negira se njegovo postojanje, djelovanje, postignuća, proizvodi i ime. Budući da se djelatnosti Instituta za bosanski jezik i književnost u Tuzli uredno oglašavaju na internetskoj stranici www.izbjik.ba, na Facebook stranici Institut za bosanski jezik i književnost u Tuzli te u medijima kojima nije mrsko o jeziku napisati nešto dobro, iznenađuje me što se u mnogim programskim i vizionarskim objavama širom BiH i “domovinskih zemalja” tvrdi da nijedan institut za bosanski jezik ne postoji ili da će se u skoroj budućnosti osnovati prvi. Ne znam zašto borci za bosanski jezik ignoriraju djela, postignuća i ime jednog naučnog udruženja posvećenog najviše bosanskom jeziku. Da li je nekome baš stalo da bude prvi, utemeljitelj, osnivač, pokretač pa je spreman prekrojiti historiju? Da li neko shvata ovaj Institut kao konkurenciju? Ignoriranjem njegova postojanja ignoriraju se i njegovi prošli i budući proizvodi, a jedan od najavljenih budućih proizvoda jeste i Bosanski pravopis! Da li u atmosferi “prvobitne akumulacije pravopisa” neko igra za drugi tim? Nije važno.
Je li problem što mu je sjedište u Tuzli, a ne u Sarajevu? Zašto bi bio? Je li problem što ima pravni status udruženja građana? Isti status imaju BZK Preporod, Bosansko filološko društvo, Slavistički komitet, Društvo pisaca i neke lokalne akademije nauka. I taj pravni status nimalo ne utječe na njihov značaj za zajednicu ili na njihova korisna postignuća. Doduše, sretnija država poradila bi na tome da joj važne stvari ne zavise od udruženja, jer, pravno i objektivno gledano, ko se može udružiti može se i razdružiti. Ali to je sasvim druga priča.
Prije nego što navedem podatke o dosadašnjem radu Instituta, mahom objavljene u desetom broju Institutova magazina Lingvazin (decembar 2019), želim istaknuti da sam ponosan što sam jedan od osnivača Instituta za bosanski jezik i književnost u Tuzli, koji 2. marta obilježava osam godina postojanja. Slijede pojedinosti o radu Instituta od osnivanja do danas.
Osnivanje
Institut za bosanski jezik i književnost u Tuzli udruženje je stručnjaka okupljenih oko ideje da osnivanje jednog naučnog i stručnog lingvističkog udruženja može biti korisno za istraživanje i promociju bosanskog jezika i književnosti, opće lingvistike te obavljanje različitih stručnih aktivnosti koje se tiču ovih oblasti. Jedno takvo pravno lice predstavlja dobar formalni okvir u kome članovi i saradnici mogu obavljati stručne aktivnosti i raditi na vlastitim programima i projektima i, naravno, na vlastitom razvoju. Osim navedenih motiva, koje možemo nazvati voljom, postojali su i drugi motivi, prije svega želja za aktivnim i javnim sudjelovanjem u skrbi za bosanski jezik i književnost (takve skrbi nikad nije dovoljno!) a potom i svijest o tromosti i zapuštenosti većine institucija kojima je skrb o bosanskom jeziku i književnosti profesionalna (čitaj: plaćena) obaveza.
Aktivnosti
Glavne aktivnosti Instituta od osnivanja do danas bile su izdavački projekti. Već prve godine osnivanja pokrenuta su dva koncepcijski veoma različita časopisa – Bosnistika plus i Lingvazin, a u toku dosadašnjeg rada u izdavačkoj djelatnosti Instituta objavljeno je pet knjiga. Osim toga, jedna od važnih ideja koje je IZBJIK želio raširiti jeste svijest o “jezičkim praznicima” – Međunarodnom danu maternjeg jezika i Evropskom danu jezikâ. Radi promoviranja obilježavanja tih datuma kreirali smo dva postera, koji su distribuirani besplatno elektronski širom svijeta. Svako ih je mogao štampati za svoje potrebe, tako da oni danas krase mnoge učionice i biblioteke.
Knjige
IZBJIK je dosad objavio pet knjiga: Arhaičniji govori u gornjem toku Spreče: živinički kraj Refika Bulića (2014), Prevođenje u teoriji i praksi Melihe Hrustić (2016) te knjige Halida Bulića Teme iz lingvističke bosnistike (2016), Pragmatički aspekti romana Ponornica Skendera Kulenovića (2018) i Nove teme iz lingvističke bosnistike (2019). Ove su knjige dosad više puta predstavljane u stručnim publikacijama. Usp.: Erma Ramić-Kunić, “Refik Bulić: Arhaičniji govori u gornjem toku Spreče: živinički kraj (prikaz)”, Lingvazin VII/1, decembar 2019, str. 8–9; Edina Nurikić, “Meliha Hrustić: Prevođenje u teoriji i praksi (prikaz), Lingvazin VII/1, decembar 2019, str. 10–12; Erma Ramić-Kunić, “Teme iz lingvističke bosnistike Halida Bulića”, Književni jezik 27/1–2, 2017, str. 267–275; Azra Hodžić-Čavkić, “Halid Bulić: Teme iz lingvističke bosnistike (prikaz)”, Pismo XV/1, 2017, str. 236–242; Ismail Palić, “Halid Bulić: Teme iz lingvističke bosnistike (prikaz)”, Lingvazin VII/1, decembar 2019, str. 13–14; Nadina Grebović-Lendo, “Ševrljuge, magarci, krmci i kukavice Skendera Kulenovića”, Život 3–4, 2018, str. 226–227; Selma Đuliman, “Govor i šutnja u novim pragmalingvističkim interpretacijama bošnjačke književnosti”, Društvene i humanističke studije – DHS 2 (8), 2019, str. 443–448; Elmir Spahić, “Halid Bulić: Pragmatički aspekti romana Ponornica Skendera Kulenovića (prikaz), Lingvazin VII/1, decembar 2019, str. 15–16) i Belkisa Dolić, “Poniranje u jezik ‘Ponornice’”, Post Scriptum 8–9, 2020, str. 293–296.
Mjesto IZBJIK-a među drugim organizacijama koje se bave bosanskim jezikom i književnošću
U Bosni i Hercegovini djeluje više organizacija koje se bave bosanskim jezikom i književnošću, svaka sa svojim ciljevima, resursima i rezultatima. Neke od tih organizacija godinama nemaju nikakvu produkciju, ali se neke mogu pohvaliti impresivnim rezultatima i utjecajem. Univerzitetske katedre i akademije imaju dosta aktivnosti i rezultata, ali većinu zasluga za ta postignuća imaju pojedinci, one su rezultat individualnog zalaganja, a ne organiziranog rada katedri ili akademija. U istraživanju i promociji bosanskog jezika značajnu ulogu ima i Institut za jezik u Sarajevu, koji je dio Univerziteta u Sarajevu. Ni po resursima ni po učincima IZBJIK se ne može porediti s takvim institucijama. Od naučnih i stručnih udruženja građana, koja su nam bolja referenca za poređenje, istaknut ćemo Bosansko filološko društvo i Slavistički komitet, koji uprkos teškim uvjetima imaju znatnu produkciju. Također uspijevaju organizirati velike događaje od međunarodnog značaja, što IZBJIK dosad nije ni pokušao. Saradnici IZBJIK-a sudjeluju u mnogim zajedničkim aktivnostima s članovima drugih organizacija, ali ne kao članovi IZBJIK-a, već kao pojedinci, odnosno članovi bosnističke zajednice. IZBJIK nema zvaničnu saradnju ni s jednom od navedenih organizacija, ako se izuzme “razmjena linkova” na internetskim stranicama sa Bosanskim filološkim društvom i činjenica da je Lingvazin bio medijski pokrovitelj i prijatelj skupova u organizaciji Bosanskog filološkog društva te Drugog bosanskohercegovačkog slavističkog kongresa, koji je organizirao Slavistički komitet. IZBJIK nijednu od bosnističkih organizacija ne doživljava kao konkurenciju, već kao organizacije koje teže istom cilju, pa se u Lingvazinu uvijek promoviraju proizvodi (knjige, časopisi, TV emisije…) tih organizacija i objavljuju osvrti na njihove događaje.
Izvrsnost
Kao i druge savremene stručne organizacije, IZBJIK u svom djelovanju teži postići izvrsnost i vidljivost. U vezi s izvrsnošću možemo konstatirati da IZBJIK vrši strogu kontrolu svojih proizvoda – osigurava stručne recenzije za knjige, a stručne i anonimne recenzije za članke u časopisima. Budući da se rad na pripremi Lingvazina u potpunosti zasniva na entuzijazmu i volonterizmu, IZBJIK ne ulaže sredstva u profesionalno prevođenje i prijelom teksta pa je moguće da se u tim segmentima pojave tragovi amaterizma i da nešto “može bolje”, ali to je nešto na šta se može pristati.
O izvrsnosti još možemo dodati da je knjiga Teme iz lingvističke bosnistike dobila nagradu “Hasan Kaimija” za najbolje naučno djelo objavljeno u 2016. i 2017. godini.
Vidljivost i odnos s medijima
U vezi s vidljivošću, IZBJIK se više oslanja na vlastite resurse nego na medije. Od samog osnivanja IZBJIK svoje aktivnosti oglašava na internetskoj stranici www.izbjik.ba te na Facebook stranici Institut za bosanski jezik i književnost u Tuzli, koja ima preko 2.000 pratilaca.
Lingvazin
Magazin za jezik i književnost Lingvazin najdugotrajniji je projekt Instituta. Izdaje se isključivo elektronski i objavljuje na internetskoj stranici Instituta: www.izbjik.ba. U početku je bilo zamišljeno da se objavljuju tri broja svake godine, ali to je jednostavno bila previše smjela zamisao. Tri broja objavljena su samo prve godine, a kasnije su objavljivani jedan ili dva broja godišnje. Do sada je objavljeno jedanaest brojeva. To čini ukupno preko 400 stranica teksta.
Lingvazin predstavlja osvježenje u bosnističkoj produkciji, jer nema uzora niti prethodnika u Bosni i Hercegovini i okolnim državama. Prvobitna je zamisao bila da se u Lingvazinu objavljuju kraći naučno-popularni tekstovi o jeziku i književnosti koji treba da budu razumljivi, zanimljivi i atraktivni i čitaocima koji nisu lingvisti ili profesori književnosti. Osim toga, Lingvazin je trebao biti mjesto na kome se mogu oglasiti novi lingvistički proizvodi ili budući događaji te napokon biti i bilten Instituta. Ideja se realizirala djelimično, jer su nekad radovi u Lingvazinu bili previše dugi ili “previše naučni, a premalo popularni”, ali to je samo koristilo magazinu.
Koncepcija magazina osmišljena i predstavljena u prvom broju zadržala se bez većih izmjena do danas. Osim Uvodnika, redovne rubrike su S povodom, Intervju, Radovi, Lingvazin predstavlja i Osvrti. U rubrici S povodom posvećuje se pažnja godišnjicama događaja važnih za lingvistiku i književnost. U svim brojevima osim u jednom objavili smo i intervju s nekim inozemnim lingvistom ili književnim teoretičarem. Intervjui su obično originalni, dati za Lingvazin, a u dvama brojevima dobili smo prava da prevedemo i objavimo intervjue koje su obavile kolege iz drugih medija (to su intervju s Williamom Labovom i Gillian Sankoff, prvobitno objavljen u magazinu Babel, te intervju s Marcom Okrandom, izvorno objavljen na internetskoj stranici organizacije National Museum of Language). U rubrici Radovi objavljuju se pristigli i odobreni tekstovi o različitim lingvističkim i književnim temama, po izboru autora. U rubrici Lingvazin predstavlja objavljuju se prikazi knjiga, a u Osvrtima se predstavljaju održani lingvistički i književni skupovi i susreti.
Važna odlika Lingvazina je otvorenost prema svjetskoj lingvistici. Osim intervjua, to pokazuju i prijevodi objavljeni u magazinu. Iako je to količinski prilično malo, smatramo da je mnogo bolje od ništa i da, nažalost, i to malo predstavlja značajan udio u ukupnoj masi prijevoda lingvističkih tekstova na bosanski jezik.
Lingvazin je više općelingvistički nego bosnistički projekt. U njemu je dosta tekstova o funkcioniranju jezika, jezičkim promjenama, jezičkom planiranju i normiranju, vještačkim jezicima, ali nisu zanemarene ni teme o bosanskom jeziku. Ta općelingvistička dimenzija povećava značaj Lingvazina unutar bosnistike, jer u Bosni i Hercegovini nema mnogo aktivnih općelingvističkih projekata. U Lingvazinu se posvećuje pažnja i manjinskim jezicima u Bosni i Hercegovini – judeošpanskom i romskom jeziku.
O Lingvazinu se može reći još mnogo zanimljivosti, ali najznačajnije je istaknuti da je Lingvazin otvoren prema svijetu i da je otvoren za mlade istraživače. Mnogi su u Lingvazinu objavili prve tekstove, a mnogi su tu prvi put objavili tekst na bosanskom jeziku. Lingvazin je uključen u bazu podataka EBSCO.
“Moglo je bolje”
Iako je IZBJIK ostvario dobar uspjeh u skladu sa svojim mogućnostima i ambicijama, mora se priznati da je nešto “moglo bolje”. Tu se mora spomenuti prestanak izdavanja Bosnistike plus nakon drugog broja, potom objavljivanje manje od tri broja Lingvazina godišnje i činjenica da Lingvazin nikad nije štampan. Mogućnosti su suzbile želje. Ipak, Bosnistika plus je izlazila makar kratko, bila je korisna mnogim istraživačima, a i dalje im koristi, registrirana je u značajnim bazama i, napokon, svojim imenom i vidljivošću uvijek će promovirati bosnistiku. Lingvazin bi možda na papiru lakše dopro do konzervativnijih čitalaca, uz to bi svojim prisustvom na nekom stolu ili polici pozivao na čitanje, dok se u elektronskom obliku mora mahsuz potražiti, ali najvažniji su njegov kontinuitet i mali troškovi proizvodnje. U deset brojeva objavljeno je mnogo zanimljivih podataka i razmišljanja, a kome je stalo do čitanja, neće mu biti teško doći do teksta – on je na jedan klik udaljenosti od publike.
Razlozi za ponos
IZBJIK je oduvijek bio mala organizacija i ne može se ponositi mnogobrojnim članstvom ili velikim budžetom. Ipak, ima mnogo razloga za ponos. Spomenut ćemo najprije produkciju, kontinuitet i međunarodnu saradnju. Ali historijska uloga Instituta i razlog za ponos ističu se u njegovu imenu – Institut za bosanski jezik i književnost u Tuzli, koje ga čini jedinim i prvim institutom za bosanski jezik u svijetu. Nadam se da će ih biti još, da će raditi i bolje od ovog, ali niko ko drži do istine i bosanskog jezika ne smije ignorirati ni negirati postojanje, ime, djela i proizvode Instituta za bosanski jezik i književnost u Tuzli.