Godina 2020. nikako nije počela dobro za lingvistiku u Bosni i Hercegovini. Pandemija COVID-19 i odgovor čovječanstva na nju izazvao je usporavanje ili odlaganje svega započetog i planiranog što se moglo usporiti i odložiti te reorganiziranje i mukotrpno prilagođavanje svega što se ne može odložiti. Odlukama kriznih štabova ograničeno je kretanje, a odlukama vlada i sredstva namijenjena za ulaganje u nauku i kulturu, tako da su terenska istraživanja i održavanje naučnih skupova postali praktično neizvodivi. Usljed svega toga odgođena su i tri najznačajnija lingvistička skupa u Bosni i Hercegovini koji su se trebali održati ove godine (Treći simpozij o bosanskom jeziku, Treći bosanskohercegovački slavistički kongres i Sarajevski filološki susreti 6). Zajednica je u nastavi imala promjenljiv, neujednačen uspjeh, koji još nije dovoljno i ispravno evaluiran. Sve su prilike da ćemo u budućnost krenuti bez mnogo osvrtanja – ali žmireći barem na jedno oko.
Izvan toga, jezička su pitanja imala malo prilike da dopru do šire javnosti. Nekad početkom karantina pojavio se na više portala kratak tekst jednog teologa napisan u nacionalno-romantičarskom duhu, u kome se politički vrednuje zamjena jata kod Bošnjaka, koji je nekoliko dana pokazivao znatan “mrežni potencijal”. Srećom, samo nekoliko dana. U nekim iftarskim televizijskim programima, koji inače za vrijeme ramazana predstavljaju veoma utjecajne programe (najpopularnije minute), našlo se vremena i za jezička pitanja i probleme. Nažalost, oni kojima su te minute povjerene, uglavnom ih nisu shvatili ozbiljno pa su ih usljed nepripremljenosti upropastili, ne iskoristivši ih ni za promociju struke ni za vlastitu promociju.
Ipak, nije sve propalo. Mnogi su vrijedni članovi zajednice iskoristili vrijeme lockdowna i dovršavali započete projekte ili su, oslanjajući se na blagodat interneta, promovirali nedavno završene stvari. Časopisi su uglavnom izlazili, a oni koji nisu, očekuju se do kraja godine. Kućna radna atmosfera, čini se, nije bila nepogodna za normativističke projekte. Najavljena je, naime, izrada dvaju novih pravopisa bosanskog jezika (o njima više ovdje, ovdje i ovdje), tako da nas, kad uzmemo u obzir i one pravopise koje već imamo, očekuje “prvobitna akumulacija pravopisa”.
Pandemija je izazvala promjene u frekvenciji upotrebe vokabulara koji se tiče koronavirusa i pojava povezanih s njim. Uvidjevši potrebu za uređenjem stanja u toj novoj stvarnosti, u kojoj je naglo porastao broj jezičkih nedoumica vezanih za viruse i bolesti, saradnici Instituta za slovenski jezik Frana Ramovša ZRC SAZU objavili su na posebnom dijelu svoje internetske stranice prikladan rječnik i popis savjeta.
Većina redovnih konferencija u svijetu održane su putem digitalnih konferencijskih alata. To je svakako pohvalno i omogućilo je kontinuitet u prezentaciji rezultata najnovijih istraživanja unutar lingvističke zajednice. Međutim, po mojoj ocjeni, najbolja kampanja koja je omogućila prezentaciju lingvističkih spoznaja globalnoj publici za vrijeme pandemije jeste Abralin ao Vivo – Linguists Online. Ovaj virtualni događaj organizirala je Brazilska lingvistička asocijacija (Associação Brasileira de Linguística – ABRALIN) u saradnji sa više svjetskih lingvističkih organizacija (CIPL – Comité International Permanent des Linguistes, ALFAL – Asociación de Lingüística y Filología de América Latina, SAEL – Sociedad Argentina de Estudios Lingüísticos, ALAB – Associação de Linguística Aplicada do Brasil, AILA – Association Internationale de Linguistique Appliquée, LSA – Linguistic Society of America, LAGB – Linguistics Association of Great Britain, SLE – Societas Linguistica Europaea, ALS – Australian Linguistic Society, BAAL – British Association for Applied Linguistics i SEL – Sociedad Española de Lingüística). Od početka maja do kraja jula na Youtube kanalu Abralin emitirano je preko 300 predavanja najeminentnijih svjetskih lingvista o najrazličitijim temama kojima se bave. Većina predavanja je na engleskom jeziku, a neka su i na portugalskom. Teme predavanja obuhvaćaju fonetiku, morfologiju, sintaksu, semantiku, korpusnu lingvistiku i jezičke tehnologije, psiholingvistiku, arealnu lingvistiku, jezičke promjene, pidžine, čak i vještačke jezike i okolišnu lingvistiku. Zaista vrijedna kolekcija lingvističkog znanja. Za svakog ko se zanima za lingvistiku može se naći pregršt privlačnih tema. Najbolje od svega je što su sva ova predavanja pohranjena na Youtube kanalu Abralin i možemo ih pregledati kad poželimo. Među predavačima su David Crystal, Greville G. Corbett, Martin Haspelmath, Steven Pinker, Noam Chomsky, Alexandra Aikhenvald, William Labov, Gillian Sankoff i mnogi drugi. U pitanju su stotine sati vrhunskog materijala za učenje i uživanje u proširivanju vidika.
Ovo je bio kratki pregled događaja u jednoj lingvistički prilično sušnoj godini. Sada je septembar. Do kraja godine ostala su još četiri mjeseca, a u toku je, kako sam ga u prošlom tekstu nazvao, Mjesec bosanske pismenosti. Nadam se da će oni koji trenutno rade na lingvističkim projektima objaviti ili predstaviti njihove rezultate do kraja godine pa da će se malo popraviti utisak o ovoj teškoj godini. Također se nadam da će oni koji vole lingvistiku kao “konzumenti” do kraja godine zavoljeti ovu nauku još više. Za sve imam dvije konkretne preporuke: poslušajte bar neka predavanja održana u sklopu kampanje Abralin ao Vivo – Linguists Online i – čitajte moj blog.